Kada neko ima kožni problem, prva pomisao je da se obrati dermatologu koji će propisati adekvatan tretman i najefikasnije preparate za njegu i oporavak. No, koliko je u ovom procesu važno preduzeti temeljniji pristup govore podaci iz novijih istraživanja prema kojima je dovoljno manje od 48 sati da bi stres izazvao bolne i upalne kožne procese.

Riječ stres se većinom vezuje za mentalno zdravlje i raspoloženje, a koliko je ovaj neprijatelj prisutan u našoj svakodnevnici govore podaci Američkog instituta za ispitivanje stresa prema kojima 33% ispitanika prijavljuje da osjeti ekstremni stres, dok preko 70% ispitanika ističe kako je stres uticao na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.

Posljedice stresa su razne, a manifestuju se u radu nervnog, kardiovaskularnog, endokrinog, ali i imunog sistema. Da bi ispitali ovaj naizgled bezazlen, ali sve učestaliji fenomen, savremeniji istraživači su se bazirali na vezu stresa i njegovih posljedica po različita kožna stanja, od kojih su najzastupljeniji problemi sa aknama.

Kako koža osjeti stres i kojom brzinom je on uništava?

Kojim putevima stres utiče na našu kožu?

Koža je najveći organ našeg tijela i služi nam kao barijera između spoljašnjeg i unutrašnjeg svijeta. Funkcijom barijere, koža filtrira razne štetne efekte i sprečava da oni poremete njeno zdravlje i izgled, te pomaže da rane zarastaju brže, da se odvija proces regeneracije i da naše tijelo ostvaruje kontakt sa okolinom. Prisustvo stresne prijetnje u našem organizmu dovodi do poremećenog rada hormona stresa, gdje velike količine energije bivaju dostupne tijelu za odbranu.

Ta energija odlazi u dijelove tijela koji su nam najpotrebniji za borbu, a to su prije svega mozak i mišići, te u krvi dolazi do veće koncentracije borbenih ćelija našeg imuniteta. Pošto će u eventualnim povredama koža biti prva oštećena, krvotokom se u nju dostavljaju borbene ćelije i pomažu joj da održi bakterije na površini i da rane brže zarastaju. Istovremeno dok se priprema za borbu, tijelo usporava rad probavnog i reproduktivnog sistema, te lučenje hormona rasta, jer su svi oni manje važni u trenucima bitke.

Zamislite sada ljudsko tijelo koje je svakodnevno pod stresom, pritiskom i prijetnjom i gdje odbrambeni mehanizam kontinuirano alarmira našu kožu radi odbrane, dok ostale tjelesne sisteme drži u blokadi. Jasno je da u tim situacijama koža trpi velike promjene i da one vremenom postaju vidne i u ogledalu!

Stres i akne – uzročnost kao „ Da li je starija kokoška ili jaje?“

Poznajući činjenicu da stres uništava naše organe, bilo bi realno očekivati da i koža, kao najveći organ, trpi posljedice. No, istraživači postavljaju pitanje: „Da li akne i druga stanja kože izazivaju stres i psihičke smetnje ili nepovoljni uslovi svakodnevnice izazivaju kožne probleme?“. Istraživanja pokazuju da su dovoljna dva dana nakon epizode stresa da bi došlo do pojave akni ili pogoršanja već postojećeg stanja. Takođe, jedan od faktora nastanka akni, osipa i drugih kožnih stanja bio je tip i težina posla koji su ispitanici obavljali.

Oštećenjima kože izloženi su i stanovnici velikih gradova u kojima buka i ubrzan tempo života ometaju dužinu i kvalitet sna, što djeluje kao unutrašnji stresor za organizam. Na osnovu ovih, ali i brojnih drugih podataka, može se zaključiti da stres mijenja imunitet ljudskog organizma, a samim tim oštećuje i ravnotežu unutar odbrambenog sistema naše kože. S druge strane, problemi sa kožom su zasigurno uzrok neprijatnosti, bola, tjeskobe i dodatnog stresa.

Osobe koje se nose sa tim teškoćama prijavljuju prisustvo emocionalne boli, niskog samopoštovanja, iskrivljene slike o sopstvenim vrijednostima, te intenzivnijih poremećaja raspoloženja, depresije, pa čak i psihoze.

Kako koža osjeti stres i kojom brzinom je on uništava?

Šta sve može biti stres za našu kožu?

Tijelo se u stresu sprema na fizički sukob, iako je razvojem civilizacije takvih prijetnji sve manje. Dok se smanjuje šansa da nas na ulici napadne lav, sve je učestalija ta naizgled nevidljiva prijatnja zvana stres. Moderan čovjek osjeti prisustvo psiholoških stresora kao što su loši međuljudski odnosi, nezdrava komunikacija, nepovoljne porodične klime, stresna radna okruženja i odnosi sa kolegama i rukovodiocima.

Tjeskoba raste i zbog socijalnih stresora kao što su ratovi, ekonomska i egzistencijalna pitanja, nagle promjena društvenih odnosa, selidbe. Migracije i nagli razvoj gradskih sredina dovode i do fizičkih stresora kao što su gradska buka, ubrzan stilu života, ishrana bazirana na brzim i kaloričnim obrocima, a vrijeme za fizičku aktivnost se smanjuje nauškrb vremena provedenog pred ekranom.

Kako koža osjeti stres i kojom brzinom je on uništava?

Kako ublažiti i spriječiti oštećenja kože zbog stresa?

Istraživanja pokazuju da pomenuti faktori od nas čine jedinke sve manje otporne na stres i da se navikavamo na njega kao na uobičajen dio svakodnevnice. Pri tome, važno je znati da koža, preko odbrambenih sistema, osjeti čak i umjereni stres nalik onom koji student osjeti prilikom pripreme ispita.

Zbog toga je važno prepoznati simptome stresa, jačati imunitet koji se vremenom troši ukoliko smo hronično izloženi nekom od stresora i obezbijediti adekvatnu njegu kože spolja, ali i iznutra. To podrazumijeva redovno kanalisanje neprijatne energije koja se nakuplja u tijelu, produktivan odmor, ali i pravilan odabir i primjenu preparata za njegu kože.

Kako koža osjeti stres i kojom brzinom je on uništava?

95

Kako koža osjeti stres i kojom brzinom je on uništava?